Porez na promet nekretnina je porez kojeg plaća stjecatelj nekretnine u Republici Hrvatskoj, a isti iznosi 3% od ugovorene kupoprodajne cijene odnosno tržišne cijene temeljem procjene porezne uprave. Stjecatelj nekretnine može biti oslobođen obveze plaćanja poreza na promet nekretnina ako ispunjava propisane uvjete.

Prijava porezne obveze smatra se izvršena dostavom isprava od javnih bilježnika i sudova, a obveznik poreza na promet nekretnina dužan je podnijeti obrazac Prijave prometa nekretnina samo u slučaju ako isprava nije ovjerena kod javnog bilježnika ili ju nije izdao sud ili javnopravno tijelo u okviru svojih nadležnosti. Nadležna porezna ispostava donosi Privremeno porezno rješenje odnosno Porezno rješenje o plaćanju poreza na promet nekretnina.

Državljani ili pravna osoba iz država članica Europske unije stječu pravo vlasništva nad nekretninama u Republici Hrvatskoj pod pretpostavkama koje vrijede za stjecanje prava vlasništva za državljane Republike Hrvatske i pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, izuzev nekretnina u izuzetim područjima kao što je poljoprivredno zemljište te za stjecanje prava vlasništva nije potrebna suglasnost ministarstva pravosuđa.

Državljanima ili pravnim osobama izvan država članica Europske unije za stjecanje prava vlasništva nad nekretninama u Republici Hrvatskoj potrebna je suglasnost ministarstva pravosuđa, a istu mogu dobiti samo ako postoji uzajamnost za stjecanje prava vlasništva na nekretninama u Republici Hrvatskoj između države državljanina i Republike Hrvatske, a popis država s kojima postoji uzajamnost možete provjeriti u rubrici Informacije o uzajamnosti u stjecanju prava vlasništva nekretnina između Republike Hrvatske i država izvan Europske unije, Republike Island, Kneževine Lihtenštajn, Kraljevine Norveške te Švicarske Konfederacije.

Ugovore o kupoprodaji te Ugovore o najmu/zakupu sastavlja naš odvjetnički tim. Prije sastavljanja Ugovora naš odvjetnički tim detaljno pregleda podatke iz zemljišne knjige za svaku nekretninu. Ugovor o kupoprodaji ugovorne strane idu ovjeriti kod javnog bilježnika uz prisutnost agenta, dok ugovore o najmu/zakupu mogu se ovjeriti na zahtjev ugovornih strana. Ovjeru Ugovora u Republici Hrvatskoj vrše javni bilježnici dok se Ugovori u inozemstvu ako se radi o hrvatskim državljanima mogu ovjeriti u diplomatsko konzularnim predstavništvima RH u inozemstvu ili ako se radi o stranim državljanima kod javnog bilježnika u inozemstvu uz najčešće Apostille.

Solemnizirani ugovor o najmu je ugovor koji sklapaju najmodavac i najmoprimac kod javnog bilježnika, a javni bilježnik osim što provjerava propisnu formu potvrđuje i sadržaj ugovora, te takav ugovor sadrži ovršnu klauzulu koja štiti Najmodavca u slučaju da Najmoprimac ne ispunjava svoje ugovorne obveze. Iako ne postoji obveza sklapanja solemniziranog ugovora o najmu, on donosi prednosti. Najmodavac se ovršnom klauzulom štiti od raznih rizika kao što su naplaćivanje dospjelih, a neplaćenih najamnina, režijskih troškova ili raznih šteta u nekretnini tako da se provede neposredna prisilna ovrha na cjelokupnoj pokretnoj i nepokretnoj imovini Najmoprimca, te na svim računima kod trećih pravnih osoba koje se bave platnim prometom Najmoprimca radi isplate. Ako Najmoprimac ne preda Najmodavcu u posjed predmetnu nekretninu, slobodnu od svih osoba i stvari Najmoprimca, po isteku Ugovora o najmu ili otkaznog roka koji je utvrđen Ugovorom, Javni bilježnik će na zahtjev Najmodavca na Ugovor staviti potvrdu ovršnosti.

Strani državljanin za ishođenje OIB-a u Hrvatskoj mora otići u poreznu ispostavu te ispuniti Zahtjev za određivanjem i dodjeljivanjem osobnoga identifikacijskog broja te istome mora priložiti kopiju putovnice ili ako je državljanin Europske unije europsku osobnu iskaznicu. Ako se radi o stranoj pravnoj osobi potrebno je otići u poreznu ispostavu te uz Zahtjev za određivanjem i dodjeljivanjem OIB-a mora priložiti Akt o osnivanju (rješenje ili izvadak iz nadležnog registra koji mora biti na hrvatskom jeziku ili preveden na hrvatski jezik od strane ovlaštenog sudskog tumača).

Prebivalište je mjesto i adresa u Republici Hrvatskoj na kojoj se osoba trajno nastanila radi ostvarivanja svojih prava i obveza dok je Boravište mjesto i adresa u Republici Hrvatskoj gdje osoba privremeno boravi, ali se na toj adresi nije trajno nastanila. Boravište se prijavljuje ako će trajati dulje od tri mjeseca. Prebivalište i boravište prijavljuje se policijskoj upravi/policijskoj postaji nadležnoj prema mjestu u kojem osoba želi prijaviti prebivalište ili boravište.